Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb

Arheološki muzej u Zagrebu danas je jedna od rijetkih institucija na našem prostoru koja kontinuirano prikuplja egipatske starine. Sustavnim prezentiranjem putem stalne postave i tematske izložbe ova institucija uvelike doprinosi da se domaća javnost neprestano upoznaje s kulturom i poviješću drevnoga Egipta.

Zbirka Egipatskog odjela nekadašnjeg Narodnog muzeja, danas Arheološkog muzeja u Zagrebu, u gotovo 150 godina postojanja prikupljana je iz raznih izvora. Zbirku danas vodi egiptolog Igor Uranić koji je u muzeju stalno zaposlen od 1996. godine.
Zametak zbirke čini mumija Nesi-Hensu i njeni povoji poznati pod nazivom Liber linteus zagrabiensis koji su u zgradu Narodnog muzeja u Zagrebu pristigli u ljeto 1862. g. Riječ je o vrlo vrijednom svjetskom raritetu oko kojeg se do danas oblikovala jedna od najznačajnijih staroegipatskih zbirki na području srednje i jugoistočne Europe. Ipak, najveći dio zbirke prikupljen je zaslugom biskupa Josipa Jurja Strossmayera i predsjednika JAZU-a Franje Račkoga 1868. g., kad je od nasljednika baruna Franza Kollera otkupljeno oko 2100 staroegipatskih predmeta. Danas zbirka sadrži oko 2300 predmeta koji datiraju od Srednjeg kraljevstva do ptolemejskog razdoblja (2055. g. pr. Kr.–30. g. pr. Kr.). Većinu zbirke čini sitna plastika (skarabeji, amuleti, nakit, šauabtiji, statuete bogova), ali u zbirci se također nalaze brojne stele, kanope, papirusi, mumije i sarkofazi.
Od druge polovice XIX. stoljeća pa sve do današnjih dana zbirka se više puta popunjavala poklonima građana, egipatske vlade ili otkupom vrijednih premeta. Točna nalazišta i podrijetlo nekih predmeta uglavnom su nepoznata. Zahvaljujući brojnim donacijama i manjim otkupima zbirka Arheološkog muzeja u Zagrebu danas posjeduje predmete neprocjenjive kulturne vrijednosti.

U zbirci Antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se čitav niz predmeta koji se vežu uz štovanje staroegipatskih kultova na području Ilirika u grčko-rimskom razdoblju (II. st. pr. Kr.–IV. st.). Riječ je uglavnom o statuetama helenističkih i sinkretističkih bogova (Izide, Serapisa, Hermes-Tota, Izide-Fortune, Harpokrata) i nizu epigrafskih spomenika vezanih uz štovanje ovih božanstava. Većina predmeta pristigla je u muzej za vrijeme brojnih arheoloških iskopavanja tijekom XIX. i XX. stoljeća, a manji dio predmeta potječe iz otkupa velike zbirke Franza Kollera.

U Numizmatičkom odjelu Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se više od 260 000 primjeraka novca i medalja. Od staroegipatskih predmeta u ovom odjelu čuva se novac ptolemejskih vladara (305. g. pr. Kr.–30. g. pr. Kr.) i zbirke novca rimskih careva koji je kovan u Aleksandriji (30. g. pr. Kr.–395. g.). U razne zbirke ovog odjela novac je uglavnom pristigao terenskim iskopavanjima s našeg prostora ili otkupom trećih osoba.
Zbirka ptolemejskog novca pristigla je u Arheološki muzej u Zagrebu tijekom terenskih iskopavanja ili otkupom većeg broja danas nepoznatih osoba. U inventarnim knjigama zabilježen je otkup 24 komada ptolemejskog novca od Benka Horvata godine 1926.

Velika skupina novca aleksandrijske kovnice potječe iz razdoblja Rimskog Carstva. Datira se u razdoblje od Augusta (27. g. pr. Kr.–14. g. pr. Kr.) do Konstantina I. Velikog (307.–337.) Novac prikazuje brojne rimske careve i suvladare. Podrijetlo zbirke je u najvećoj mjeri nepoznato, a 70 primjeraka potječe iz otkupa Benka Horvata 1926. g. U pregled zbirki ovog odjela treba uključiti i veliki broj primjeraka novca s prikazima egipatskih helenističkih božanstava (npr. Apisa, Izide, Ozirisa, Harpokrata) podrijetlom iz ostalih afričkih i istočnih provincija Rimskog Carstva.